Ukoliko razmišljate o ulasku u poduzetničke vode i pokretanju vlastitog posla, prvo pitanje koje si postavljate jest koji oblik društva odabrati i koje su zapravo razlike između obrta, j.d.o.o-a ili d.o.o.-a. U sljedećih ću vam nekoliko tekstova pokušati približiti svaki od navedenih oblika kao i prednosti i nedostatke svakog od njih…
OBRT je samostalno (samostalno donošenje odluka u skladu sa zakonskim odredbanma) i trajno (namjera da se djelatnost obavlja kontinuirano a ne samo za jedan poslovni pothvat) obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte.
Obrti mogu biti:
- slobodni (oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema)
- vezani (oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer, kozmetičar, stolar..)
- povlašteni (oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar)
Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.
Posebnu kategoriju čine tradicijski obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz kreativnost i individualnost obrtnika – umjetnika.
Prednosti obrta:
- jednostavno otvaranje i zatvaranje (bez potrebe za odvjetnikom);
- nema potrebe za temeljnim (osnivačkim) kapitalom;
- članovi obiteljskog kućanstva mogu biti ispomoć bez zasnivanja radnog odnosa, ali njihov rad ne smije imati karakter trajnog obavljanja djelatnosti obrta (član obitelji mora imati uvjet stručne osposobljenosti ako je u pitanju vezani obrt);
- jednostavno knjigovodstvo (niža cijena);
- mogućnost paušalnog oporezivanja;
- mogućnost dobivanja državnih/gradskih poticaja;
- nizak trošak osnivanja;
- mogućnost privremenog zatvaranja obrta (do jedne godine).
Nedostaci obrta:
- obrtnik za obveze odgovara neograničeno (cijelom svojom imovinom);
- teži pristup izvorima financiranja (krediti i sl.) u odnosu na društva kapitala;
- progresivno oporezivanje;
- potvrda o stručnoj osposobljenosti, majstorskom ispitu i srednjem strukovnom obrazovanju za obavljanje djelatnosti vezanih obrta.
JEDNOSTAVNO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (j.d.o.o.) je posljednjih godina iznimno popularno društvo kapitala, čiji iznos temeljnog kapitala može biti u rasponu od 10,00 do 20.000,00 kuna. Ovaj oblik društva može imati najviše tri osnivača, ali samo jednog direktora. Iako svota od 10,00 kuna zvuči vrlo privlačno, troškovi osnivanja mogu narasti i do 1.000,00 kuna pa se treba odmah na to pripremiti.
Ovo je društvo prikladno za obavljanje svih vrsta djelatnosti, neovisno o stručnoj spremi osnivača i/ili direktora, te može egzistirati bez ijednog zaposlenog.
25% ostvarene dobiti mora se obavezno stavljati u rezerve sve dok se ne dosegne iznos od 20.000,00 kuna što znači da vlasnici ne mogu raspolagati s cjelokupnom dobiti dok god se ne pretvore u d.o.o. U trenutku kada rezerve društva prijeđu iznos od 20.000,00 kuna potrebno je obaviti reviziju kako bi se društvo moglo preoblikovati u d.o.o. Ako dokapitalizaciju izvršite u novcu, ne postoji obveza revizije. U slučaju da društvo ne prijeđe u d.o.o., iako rezerve prelaze 20.000,00 kuna još uvijek postoji obveza izdvajanja 25% ostvarene dobiti.
Prednosti j.d.o.o.:
- odgovornost članova društva samo do svote kapitala koju je član uplatio;
- niži troškovi osnivanja u usporedbi sa d.o.o.;
- svota minimalnog temeljnog kapitala.
Nedostaci j.d.o.o.:
- troškovi revizije ako se društvo preoblikuje u d.o.o. (svota može dosegnuti i do 7.000,00 kuna);
- obveza izdvajanja 25% dobiti sve dok se društvo ne preoblikuje u d.o.o.;
- kompliciran i dugotrajan proces likvidacije koji iziskuje prilično visoke troškove;
- može imati samo jednog direktora.
DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU (d.o.o.) je klasično društvo kapitala jer osnivači moraju uložiti u društvo temeljni kapital od minimalno 20.000,00 kuna. Najmanje polovica uložene svote, dakle minimalno 10.000,00 kn mora biti uplaćeno u novcu, a ostatak je moguće uložiti u obliku stvari i/ili prava, no uvjet je da su vlasnici društva i vlasnici te imovine. Također, osnivački ulozi ne moraju biti jednaki.
Troškovi osnivanja znatno su veći od troškova osnivanja j.d.o.o. te mogu doseći i do 6.000,00 kuna. Registracija društva nešto je kompliciranija nego kod j.d.o.o. jer se obavlja preko odvjetnika ili javnog bilježnika uz obveznu prisutnost svih osnivača čije potpise treba ovjeriti.
Prednosti d.o.o.:
- ograničena odgovornost za obveze (osnivači ne odgovaraju za obveze društva, ali postoje iznimke);
- jednostavni prijenos vlasništva (kontinuitet poslovanja);
- lakši pristup izvorima financiranja (kapitala);
- nema progresivnog oporezivanja;
- može imati više direktora.
Nedostaci d.o.o.:
- visoki početni troškovi osnivanja;
- svota minimalnog temeljnog kapitala (najmanje 20.000,00 kuna);
- kompliciran i dugotrajan proces likvidacije koji iziskuje prilično visoke troškove;
- stroga zakonska regulativa.